Naslovnica 
Novosti PROMOCIJA KNJIGE
Novosti PROMOCIJA KNJIGE
| PROMOCIJA KNJIGE |
|
|
|
| Petak, 24 Srpanj 2009 | |
|
SUBOTA, 11.SRPNJA 2009.god. Noć kada je ugodno bilo biti Bošnjak Promocija knjige '' Kemal Tursunović – Zmaj '' Tanke životne žice sjevernoistočne Bosne ( tambura i saz ) U organizaciji Kulturnog Društva Bošnjaka '' Preporod '' iz Dubrovnika organizirana je promocija knjige'' Kemal Tursunović – Zmaj Tanke životne žice sjevertoistočne Bosne '' uHotelu '' LERO '' s početkom u 19 sati. Promociji su uz autora prisustvovali za izdavača gos. Izet Spahović ,recenzenti , prof. dr. Šaćir Filandra i prof.dr. Antun Gavranić . Prije početka promocije, proučena je fatiha i odata minuta šutnje stradalim Srebreničkim bošnjacima muslimanima u sjećanje na genocid koji su počinile četničke horde koljača u Potočarima. Ovoj promociji nazočilo je više od stotionu zaljubljenika i simpatizera Bošnjačke kulture koji su došli da daju potporu našem sugrađaninu i autoru Kemalu Tursunoviću – Zmaju ove skromne knjige, koju je pisao sa svojim istinskim i iskrenim bosanskim zanosom , ali bez velikih pretenzija , tek sa željom da u naletu svakojakih novih vrijednosti, one starije i stare otrgne od zaborava , autor Kemal Tursunović daje nam priliku da uz pomoć ove njegove knjige , u mislima pogledamo , ili osluhnemo '' Tanke životne žice sjeverno istočne Bosne '' (tamburu i saz ) , da sretnemo Hanku predivnu '' u Đul bašti ''... KEMAL TURSUNOVIĆ – pravnik – kriminalist iz Dubrovnika, rođen 18. kolovoza. 1953. godine u Tiniji kraj Tuzle, BiH, gdje je i završio osnovno i srednje mašinsko – tehničko obrazovanje. U rodnoj sredini bio je društveno aktivan u omladinskoj organizaciji i u raznim kulturnim djelatnostima, gdje s radošću najčešće bivao i djelovao. Tako je u svome rodnom mjestu osnovao i nekoliko godina vodio sekcije glazbe i folklora koje su i danas aktivne. Nakon odsluženja vojnog roka napušta rodni kraj i roditeljski dom i, makar ga ljubav i vazanost za rodni kraj nikada nije napustila, dolazeće goidne pružit će mu nove ljubavi i u njima dubrovački kraj i Dubrovnik, mjesto životnom smirenja i opredjeljenja, gdje je radom i odricanjem ostvario profesionalnu i ljudsku afirmaciju, a, kada je trebalo, bio potpuno spreman dati i život za obranu vjekovne slobode Dubrovnika. Evo i male kronologije, Dakle, 1976. godine odlazi na tečaj Unutarnjih poslova u Zagreb i po završetku je raspoređen u službu Unutarnjih poslova u Dubrovnik. Tijekom službe je pohvaljivan i nagrađivan priznanjima nadređenih i drugih pa i stranih dužnosnika. 1997. godine, kao mladi milicijski kadar, a na temelju zapaženih radnih rezultata, upućen je na studij u Visoku kriminalističku školu Unutarnjih poslova u Zagreb. Studij završava u roku te kao jedan od najboljih studenata diplomira u klasi prof. Dr. Zvonimira Šeparovića. Kao pravnih – kriminalist stječe zvanje policijskog inspektora, vraća se u Dubrovnik, gdje radi na odgovornim poslovima, od šefa smjene, do voditelja Operativnog dežurstva PU Dubrovačko-neretvanske, na kojoj dužnosti je ostao do prijevremenog i bezrazložnog umirovljena 1994. godine kao jedan od žrtvava u bezumnim političkim igrama ljudima. Takav prerani i nezasluženi profesionalni kraj nije ga obeshrabrio. Siguran da još ima, može i treba puno toga dati, našao je utjehu i stvaralački nerv usmjerio pisanju, kojim se bavio i ranije, povremeno tek iz znatiželje, ali i kao suradnik, manjim prilozima u službenim glasilima. Želja za pisanjem javaljala se sve ozbiljnije pa surađuje u lokalnim medijima gdje objavljuje poneke tekstove i svoja razmišljanja. Čita, istražuje, pita, razmišlja i zapisuje. Eto tako je napisao i ojbavio knjigu, vezanu za svoju neiscrpnu ljubav prema rodnom kraju, o bosankim tradicionalnim povijesnim instrumentima, pod znakovitim nazivom „Tanke životne žice sjeveroistočne Bosne“, tiskanu polovinom ove godine u Dubrovniku. Napisao je Kemal Tursunović i monodramu „Oni meni ne vjeruju“, koja će, vjerujem, uskoro biti objavljena i izvođena, a značajno je i ovim zgodom pripomenuti da je Kemal Tursunović, kao djelatnik MUP-a Republike Hrvatske, aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu, u obrani Dubrovnika, zajedno sa ostalim djelatnicima policije i drugim suborcima, obavljajući brojne ratne zadatke. Tokom rata 1991- - 1995. godine u svom je dnevniku zapisivao događanja u Dubrovniku i na dubrovačkom području, jer, kaže, nije mogao odoljeti želji da ostavi pisani spomen na obranu Dubrovnika i Domovinski rat. Vjerujem da će i ti zapisi ugledati svjetlo dana. To zapravo i želim, naglasio je prof. Marinko Vlašić voditelj ove velike promocije knjige, i nastavio!!O vrijednom i skromnom Kemalu Tursunoviću mogao bi još mnogo toga reći, ali pustimo da dalje govori njegova knjiga koju danas predstavljamo – Tanke životne strune sjeveroistične Bosne. Uz autora, što su Tanke životne žice sjevernoistočne Bosne , ugledale svijetlo dane , kao knjiga zaslužan je još jedan čovjek i jedno društvo – gospodin Izet Spahović , predsjednik izdavača ove knjige – Kulturnog društva bošnjaka '' Preporod '' Dubrovnik. Zumbuli zamirisali scenom Nakon što je pozdravio prisutne gos. Izet Spahović je naglasio da nisu mogli dobiti bolji rođendanski poklon za 75 godina postojanja KDB '' Preporoda '' u Dubrovniku od ove knjige koju je napisao autor Kemal Tursunović – Zmaj,i ovoga puta mu se od sveg srca zahvaljujem na ovom lijepom daru, jer mi smo ti koji trebamo njegovati nacionalnu baštinu Bošnjačke kulture diljem Hrvatske pa i šire. Mi Dubrovački Bošnjaci sa ovakvim aktivnostima pokazujemo da kulturna baština Bosne i Hercegovine ima svoju vrijednost i izvan njenih granica i to trebamo ljubomorno čuvati, a zatim je pozvao ženski zbor Preporoda '' Dubrovačke Zumbule '' i poznatog sazliju iz Sarajeva Avdu Lemeša koji su zajedno otpjevali dvije sevdalinke Mila mati, šalji me na vodu i Ima l' jada ko kad akšam pada. Nakon otpjevanih lijepih sevdalinki i ugodne atmosvere koje su izazvali ZUMBULI uslijedio je veliki aplauz za prelijepe djevojke Dubrovačke Bošnjakinje. Recenzenti ; Prof. Dr. Šaćir Filandra na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, naglasio je kako je rukopis knjige od 200 stranica teksta uskog proreda! Prateće fotografije i prilozi su sastavni dio teksta koji se sastoji od Uvoda i slijedećih dijelova : Tradicionalna bosanska tambura ( šargija ) ; Biserni bosanski saz; Sevdah u srcu i pjesmi ; Samo sazlije njeguju tradiciju ; Živjela je Bosna i živjet će . Ovdje se ne radi o knjiškoj , uskoznanstvenoj studiji o žičanim instrumentima u kulturi Bošnjaka sjevernoistočne Bosne, niti je autor takvu ambiciju imao. Naprotiv , u knjizi je dao sadašnje živuće , trajajuće , prakticirajuće stanje te muzičke nacionalne kulture i tradicije, njeno stanje danas na razini životne prakse običnih ljudi. Autor zauzima poziciju sudionika onoga što nam je od tradicije danas preostalo i to preostalo u njegovom sjećanju i kulturnom prakticiranju u jednoj drugoj sredini. Naime, tekst nastaje iz nostalgičnog kuta Grada Dubrovnika i jeste živo sječanje jednog dubrovačkog Bošnjaka na vlastiti bosanski ishodišni kulturni kod. A tu su bosanska tambura , saz i sevdalinka noseći konstituetni jedne narodne narativne kulture cijelog bošnjačkog naroda . Tambura , sevdalinka i saz su ono što je svim Bošnjacima zajedničko. Bez obzira na mjesto rađanja i življenja , političke orjentacije i konfesionalne donominacije, svi Bošnjaci osjećaju snažnu posebnost kroz ove kulturne forme i njihove izraze. S tog aspekta knjiga je prije svega pokazatelj življenja, trajanja i razumjevanja bošnjačke muzičke kulture življenja na svakodnevnoj razini i veliki je doprinos historiji svakodnevnice. Prof.dr.sc. Antun Gavranić Pisani rad Kemala Tursunovića, koji nosi naslov „Tanke životne žice sjeveroistočne Bosne (tambura i saz)“ predstavlja veoma interesantan i koristan doprinos opisivanju jednog dijela nacionalne baštine koja se odnosi na žičani instrumenta zvani tambura, a koji se u narodnoj spoznaji koristi i imenom „šargija“ da bi se usljed tehničke dogradnje i oblikovanja, te prilagođavanja, određenoj namjerni i cilju svirke (muziciranja) nazvao i saz. Smatrajući tamburu simbolom nacionalnog ponosa u Bosni i Hercegovini, autor izlaže kraći povijesni prikaz njenog nastanka i razvoja, kroz određeno razdoblje, te korištenje ovog glazbenog instrumenta u cilju održavanja nacionalne glazbene kulture i narodnih običaja u pjevanju na području Bosne i Hercegovine. Pored prikaza razvojnog porcesa spomenutog instrumenta, autor opisju i način njene izrade, tehničku i instrumentalnu opremu i proces prilgaođavanja samog instrumenta načinu i sadržaju (vrsti) sviranja sukladno određenom vremenu. Uz povijesni i tehnički opis razvoja instrumenta tambure u tekstu se iznose i pjesme koje se najčešće sviraju navedenim instrumentom, a uz pjesme autor daje i grafički crtež prikaza izgleda tamburice, tambure – šargije i saza. Kako pjesme koje se izvode na ovim instrumentima ponajčešće imaju izraze ljubavi (sev daha), veselja, radosti, hrabrosti, morala i poištenja, te niz drugih obilježja koje krase život i kulturu naroda Bosne i Hercegovine pa i izvan nje, time i sam instrumnat postaje dio života i kultura tih naroda. Po svom sadržaju, u kojem se daje pirkaz instrumenata tambure u njenom povijesnom razvoju, tehničkoj izradi i opremljenosti, te njene primjene i koritštenja u održavanju života i običaja u B iH, ovaj pisani rad je u potpunosti prilagođen premisi koja je istaknuta u samom početku, a glasi „Oteto od zaborava“, i stoga je vrijedan doprinos za upoznavanje nacionalne baštine i kulture življenja u Bosni i Hercegovini. Osobito je zanimljivo mudro provlaćenje dijela nacionalne povijesti kroz svu draž tih instrumenata, što je rijetksot kod nekih drugih autora, čime autor na sebi svojstven način tim instrumentima daje upečtaljivu veličinu. Rad je koristan, osobito za mlađe generacije, koje do sada izvan svoje matične zemlje, nisu bile u mogućnosti spozanti nešto više o sovjim nacionalnim instrumentima. I na kraju kao i obićno dolazi šlag , ponovno naše prelijepe dubrovačke Bošnjakinje ženski zbor Kulturnog Društvsa Bošnjaka '' Preporod '' Dubrovnik '' Dubrovački Zumbuli '' uz pratnju sarajevskog sazlije Avda Lemeša i pjesme Djevojka je zelen bor sadila, Crven fesić nano i U Stambolu na Bosporu. A mi kao pravi bosanski domaćini nismo mogli a da uz prelijepe sevdalinke ne bude koktel party, jer nema ni besjede bez sevdaha i ića i pića, ovo je bila noć kada je lijepo biti Bošnjak! Dubrovnik, 12.07.2009.god. Izet Spahović, predsjednik KDB '' Preporod '' Dubrovnik |
